"BEZBEDNOST DECE NA MREŽAMA NE SME BITI DOVEDENA U PITANJE!" Radiša Roskić o zaštiti maloletnika od mrežnih predatora: "Internet može biti i alat i pretnja..."
Jeziva grupa na društvenim mrežama koja okuplja hiljade članova i dovodi se u vezu sa potencijalnim zloupotrebama maloletnica otvorila je ozbiljna pitanja bezbednosti dece na internetu, ali i efikasnosti institucija u borbi protiv visokotehnološkog kriminala.
Koliko je ovo čest slučaj, da li društvene mreže podlažu ikakvoj proveri i kako stati na put svemu ovome, za "Redakciju", otkrio je Radiša Roskić - advokat.
- Smatram da je važno naglasiti da svih 5.000 članova ove grupe ne mora nužno pripadati predatorskom krugu. Postoji mogućnost da se među njima nalaze i osobe koje pokušavaju da identifikuju i spreče ovakve aktivnosti, odnosno da isprovociraju reakcije kako bi se potencijalni počinioci otkrili - rekao je Roskić.
Tamna strana interneta
Roskić je upozorio da tehnološki napredak, iako donosi brojne prednosti, sa sobom nosi i ozbiljne rizike zloupotrebe.
- Predatorstvo ove vrste predstavlja jednu od mračnijih posledica tehnološkog napretka. Internet i društvene mreže donose brojne prednosti, ali istovremeno mogu biti zloupotrebljeni na veoma opasne načine. Kao i u mnogim drugim aspektima života, ono što je dobro može se koristiti i u negativne svrhe - objasnio je.
Zakon prepoznaje opasnost
Istakao je da pravni okvir u Srbiji predviđa zaštitu maloletnika i sankcionisanje zloupotreba, ali upozorava da je i najmanji broj potencijalnih počinilaca ozbiljan razlog za zabrinutost.
- Zakonodavstvo Republike Srbije prepoznaje ove rizike. Krivični zakonik sadrži niz odredbi koje se posebno odnose na zaštitu maloletnika, ali i na sankcionisanje svih oblika zloupotreba u oblasti polnih sloboda. Ipak, zabrinjava podatak da postoji toliki broj ljudi okupljenih oko ovakve teme, jer je i najmanji broj potencijalnih počinilaca u ovoj oblasti previše - kaže Roskić.
Kontinuirana borba protiv kriminala
Nadovezao se da nadležni organi kroz stalne akcije rade na suzbijanju ovog vida kriminala, što potvrđuju i nedavna hapšenja.
- Kada je reč o radu nadležnih organa, u Srbiji se, kao i širom sveta, sprovodi kontinuirana akcija "Armagedon", koja simbolizuje stalnu borbu protiv ovakvih oblika kriminala. Nedavno je identifikovana i lišena slobode grupa od osam osoba koje su bile uključene u konkretne nezakonite aktivnosti - naveo je.
Stroge kazne i otvorena pitanja
Roskić navodi da su za ovakva krivična dela predviđene oštre kazne i dodatne mere nadzora, ali ukazuje i na dileme o bezbednosti i kontroli sadržaja na društvenim mrežama.
- Kazne za zloupotrebu maloletnika u ovoj oblasti kreću se, u zavisnosti od težine krivičnog dela, od šest meseci zatvora za blaže oblike do 15 godina zatvora za najteže slučajeve. Nakon izdržane kazne, počinioci se suočavaju i sa dodatnim merama nadzora i ograničenja. Postavlja se pitanje koliko smo zapravo bezbedni na društvenim mrežama i da li postoje mehanizmi kontrole sadržaja - rekao je Roskić.
Stručnjaci prate situaciju
Ističe da nadležni organi i specijalizovane službe aktivno prate ovakve pojave i imaju kapacitete da reaguju.
- Iako ovakve grupe ponekad mogu biti javno dostupne, za očekivati je da neće dugo opstati. U Srbiji postoji specijalizovana policijska jedinica za borbu protiv visokotehnološkog kriminala, kao i posebno odeljenje tužilaštva koje se bavi ovom vrstom krivičnih dela. U tim institucijama rade stručnjaci sa iskustvom u ovoj oblasti - istakao je.
- Ključno je da se, nakon identifikacije i hapšenja osumnjičenih, prikupe kvalitetni dokazi kako bi sudski postupci bili efikasni i doveli do izricanja adekvatnih kazni. To podrazumeva stroge zatvorske sankcije, bez mogućnosti uslovnog otpusta, kao i dodatne mere poput obaveznog prijavljivanja prebivališta i redovnog javljanja nadležnim organima. Na kraju, ostaje otvoreno pitanje da li je ovakvo predatorsko ponašanje posledica psihičkih poremećaja ili je reč isključivo o svesnom izvršenju krivičnih dela, što je tema koja zahteva dodatnu stručnu analizu - zaključio je Roskić.
Zabranjeno preuzimanje dela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i Zakonom o javnom informisanju i medijima.
Kurir.rs